Hrvatska zastava

U dramaticnim danima 1848., kada se iscekivao rat sa madjarima, donesena znacajna nacionalna i heraldicka odluka. Stvorena je zastava.
U jedinstvenu zastavu hrvatskog naroda unesene su najprije dvije boje iz povijesnog grba Kraljevine Hrvatske, tj. crvena i bijela. Treca boja nacionalne zastave - plava uzeta je iz povijesnih grbova Kraljevine Dalmacije i Slavonije, buduci da je štit grba Dalmacije i grba Slavonije imao plavu boju kao svoje temeljne boje. Od 1848. i hrvatska nacionalna zastava koju je prvi proslavio ban Jelacic svojim vojnim i državnickim uspjesima, popularizirla je i povijesni grb Hrvatske te raspored njegovih boja: crvene i bijele. Popularna šahovnica i iz nje izvedena trobojnica postale su nacionalne svetinje hrvatskog naroda.
Od1860. godine pocinje se hrvatska trobojnica cešce upotrebljavati u javnom životu nacije. Ona jasno izražava hrvatsku politicku individualnost. Zajedno sa hrvatskim grbom, 1891. godine pridružila joj se i Hrvatska himna "Lijepa naša domovino".
Samostalna i medunarodno priznata Republika Hrvatska 1990. godine Ustavnim je zakonom potvrdila da se njezina zastava sastoji "od tri boje: crvene bijele i plave s grbom Republike Hrvatske u sredini".

Evo i jedne interpretacije boja naše zastave koju je zapisao Miroslav Krleza, veliki hrvatski književnik koji kaže da boje zastave simboliziraju Hrvatski narod i povijest, krv hrvatskih mucenika, hrvatsku miroljubivu narav i hrvatsku odanost Bogu.

Povijesni Hrvatski Grb ili crveno - bijela šahovnica bila je simbolom hrvatskih kraljeva sezuci cak do desetog stoljeca. Grb je tradicionalno sastavljen od boja koje prema predaji zastupaju dva prastara hrvatska plemena Crvene i Bijele Hrvate. Do konca devetnaestog stoljeca ovaj grb postao je prepoznatljivim simbolom Hrvata i Hrvatske. Današnji je grb u službenoj uporabi od 21. prosinca 1990. kada je donošen Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike. Tada je nova Vlada donijela i zakon kojim je usvojen novi dizajn grba koji je krirao hrvatski graficar i dizajner Miroslav Šutej.

HRVATSKA - DOMOVINA KRAVATE

Rijec "croata" prisutna je u brojnim jezicima kao korijen rijeci "kravata" (u engleskom, njemackom, francuskom, portugalskom, talijanskom, itd.). Hrvatska je domovina kravate, kao što je Francuska domovina visoke mode, Brazil kave, Švicarska sira i satova,
Portugal porta... Upoznajte povijest kravate kroz stoljeca i potražite svoju autenticnu kravatu -Croatu.

DOKAZ VJERNOSTI

Prica o kravati nastala je u hrvatskom narodu barem prije nekoliko stotina godina. Prema narodnoj predaji djevojke i žene, koje su cesto ispracale hrvatske mladice i muževe u mnoge nametnute i omražene ratove, darivale su svojim odabranicima rupce kako bi u dalekom, nepoznatom svijetu imali nešto što ih podsjeca na njih, nešto što bi moglo znaciti ohrabrenje u trenucima opasnosti i nevolja, znak da su u mislima i molitvi s njima. Noseci rubac, muškarac bi pokazivao da cijeni svoju odabranicu i to što ga je upravo ona obilježila kao odabranika svoga srca. Taj je obicaj, na simbolican nacin znacio i vjernost muškarca nekoj ženi te isticao vjernost kao moralnu vrlinu. O tom obicaju u hrvatskom narodu svjedoce mnoge pjesme i narodna predaja, a kravata postaje sastavni dio nošnje cak i onih Hrvata koji žive izvan domovine (hrvatske nacionalne manjine u Ceškoj, Madarskoj, Austriji…)
Svijet prepoznaje kravatu u prvoj polovici 17. stoljeca tijekom tridesetogodišnjeg rata koji je bjesnio Europom. U tom su se metežu našli mnogi hrvatski vojnici. Na lakim, brzim konjima Hrvati su razvili neobican nacin ratovanja. Pred njihovim strelovitim naletima teško pokretni oklopnici, kakve su imale europske vojske onoga vremena, jednostavno se nisu mogli obraniti. O podvizima hrvatske konjice uskoro se proculo cijelom Europom. Sam francuski car poželio je imati takve konjanike u svojim redovima.
U Parizu je pod nazivom «La royal Croate» osnovana posebna elitna vojnicka postrojba u kojoj su služili Hrvati. Medutim, hrvatska laka konjica osvojila je profinjene Parižane, a posebno Parižanke jednim posebnim uresom. Bio je to rubac koji su Hrvati nosili oko vrata svezan na poseban nacin. Tako su Hrvati, koji su vrijedili kao najljepša vojska onog vremena, osvojili Europu,
a kasnije i svijet uresom koji su oni sami zvali podgutnica ili podgutnjak,
a svijet ga je nazvao prema imenu njihova naroda - kravata.«

KRAVATA DO DANAS
Kravatu su zbog njene originalnosti Parižani brzo prihvatili kao simbol napretka. Za vrijeme francuske revolucije nosile su se crne kravate kao znak protesta protiv nazadnih tj. zastarjelih ideja. Novi detalj ubrzo je postao moda medu buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. U Englesku je modni krik donio Charles II po povratku iz izgnanstva, a deset godina kasnije novi modni detalj osvojio je cijelu Europu, kao i vecinu kolonija na americkom kontinentu.

Otada se kravata kao ukrasni odjevni predmet koristi širom svijeta, a poslovni sastanak ili svecanost nezamislivi su bez tog dodatka.Danas se gotovo na svim kontinentima nose kravate s karakteristicnim hrvatskim motivima kao što su glagoljaško pismo ili pak hrvatski pleter koji se nalazi na hrvatskim spomenicima s pocetka srednjeg vijeka. Kravate spadaju u najpoznatije hrvatske suvenire te su odraz civilizacijskog i kulturnog razvoja hrvatskog naroda.